OSJETILO VIDA
OSJETILO VIDA
Čovjek vidom prima gotovo 90% svih informacija iz okoline.Zato nam je osjetilo vida izuzetno važno. Ono se sastoji od organa vida tj. oka, očnog živca i središta za vid u mozgu.
Oko je građeno od glavnih i pomoćnih dijelova.Glavni je dio oka očna jabučica, a pomoćni su dijelovi oka gornji i donji kapak, mišići pokretači oka, trepavice, obrve i suzne žlijezde.
Glavni dijelovi oka
Ovojnice očne jabučice jesu: bjeloočnica, žilnica i mrežnica. Unutrašnjost je ispunjena očnom vodicom, lećom i staklovinom.
Mrežnica je unutarnja očna ovojnica.
Građena je od vidnih stanica, tzv. štapića i čunjića.
Mjesto na mrežnici najosjetljivije na svjetlost naziva se žuta pjega.
Mjesto na žilnici gdje vlakna živčanih stanica izlaze iz očne jabučice tvoreći vidni živac naziva se slijepa pjega. Ona ne sadrži osjetilne stanice.
Očna vodica prozirna je tekućina koja ispunjava prednji dio unutrašnjosti očne jabučice.
Staklovina je prozirna želatinozna masa koja ispunjava stražnji dio unutrašnjosti očne jabučice.
Bjeloočnica je zaštitna ovojnica bijele boje i ona obavija gotovo cijelu očnu jabučicu.
Na prednjem dijelu oka bjeloočnica prelazi u rožnicu.
Okom gledamo, mozgom vidimo
Svjetlosne zrake odbijaju se od predmeta kojeg promatramo i dolaze do našeg oka.
Prolaze kroz prozirnu rožnicu i zjenicu te padaju na leću koja ih lomi i usmjerava prema mrežnici, odnosno žutoj pjegi na kojoj nastaje jasna i oštra slika predmeta kojeg promatramo.
Upravo zbog loma svjetlosnih zraka u leći, slika koja nastaje na mrežnici umanjena je i obrnuta u odnosu na stvarnost.
Osjetne stanice u mrežnici reagiraju na svjetlosni podražaj pretvarajući ga u živčane impulse koje prenose na susjedne živčane stanice.
One putem vidnog živca prenose impulse do središta za vid u stražnjem dijelu velikog mozga gdje se na temelju znanja i iskustva primljeni podražaji obrađuju, nakon čega tek postajemo svjesni predmeta promatranja.
Mane i bolesti oka
Kod mana oka razlikujemo: kratkovidnost i dalekovidnost.
Kod osoba s prekratkom očnom jabučicom, jasna i oštra slika predmeta nastaje iza mrežnice pa kažemo da je osoba dalekovidna.
Kod osoba s predugom očnom jabučicom, jasna i oštra slika predmeta nastaje ispred mrežnice pa kažemo da je osoba kratkovidna.
Kod nedostataka i bolesti oka razlikujemo: slabovidnost, sljepoću, upalu očne sluznice, sivu mrenu i sljepoću za boje (daltonizam)
Slabovidnost podrazumijeva osjetilni poremećaj i označava smanjenu vidnu oštrinu oka, a bez postojanja jasnog poremećaja.
